Druga zemlja

Roman Jamesa Baldwina Druga zemlja objavljen je 1962. i poznat je po svom iskrenom i psihološki nijansiranom prikazu seksualnosti, međuljudskih i međurasnih odnosa, zbog čega je aktualan i danas. Maestralno je to ispripovijedana priča o žudnji, mržnji i nasilju, koju otvara nezaboravni lik Rufusa Scotta, pogubljenog harlemskog jazz muzičara koji luta New Yorkom. Autodestruktivan, iskvaren ali i briljantan, on nas uvlači u boemsko podzemlje koje pulsira vrelinom, glazbom i seksom i gdje očajni i opasni likovi izdaju, vole i tjeraju jedni druge do granica izdržljivosti. Koristeći labavu, epizodnu strukturu koja se često uspoređuje s onom u romanima Beat pokreta, ovo djelo donosi sliku života u New Yorku sredinom 50-ih godina 20. stoljeća, i opravdano se naziva velikim američkim romanom.

“Bili su na Riverside Driveu i približavali se svome odredištu. Blijeda, neprivlačna svjetla s njihove lijeve strane isticala su mrak jerseyske obale. Zavalio se dublje na sjedalu, malo nagnut prema Leoni, i promatrao kako se smjenjuju mrak i svjetla. Zatim je taksi skrenuo; načas je spazio daleki most koji je blještao kao natpis na nebu. Taksist je usporio tražeći kućni broj. Taksi ispred njih upravo je iskrcao grupicu ljudi i nestao dalje niz ulicu. „Tu smo“, reče Rufus. „Neka fina zabava“, primijeti taksist i namigne. Rufus nije ništa odgovorio. Platio mu je pa su izišli iz automobila i ušli u predvorje koje je bilo veliko i ružno, sa zrcalima i naslonjačima. Dizalo je upravo krenulo gore; čuli su zvuk gužve.”

James Arthur Baldwin (1924.-1987.) bio je afroamerički pisac, pjesnik, esejist i dramaturg. Pronicavo istražuje kulturne i psihološke karakteristike crnačkog života u suvremenom američkom velegradu (autobiografski roman Idi i kaži to na gori, Go Tell It on the Mountain, 1953.) i složene odnose između crnaca i bijelaca povezanih ljubavlju i mržnjom, prijateljstvom i nasiljem (roman Druga zemlja, Another Country, 1962.). Angažiran borac protiv rasne neravnopravnosti, Baldwin je autor nekoliko snažnih zbirki eseja (Bilješke o domaćem sinu, Notes of a Native Son, 1955.; Nitko mi ne zna ime, Nobody Knows My Name, 1961.) i kazališnih komada (Blues za g. Charlieja, Blues for Mister Charlie, 1964.). Baldwin se 1948. godine preselio u Francusku na duže vrijeme, a boravio je i u Istanbulu. Kada se vratio u Ameriku aktivno se uključio u Pokret za ljudska prava. Sudjelovao je 1963. godine u Maršu na Washington zajedno s Martinom Lutherom Kingom. U američkoj književnosti 20. stoljeća predstavlja jednog od najvažnijih i najutjecajnijih pisaca.