Crnogorski roman

„Već i samim naslovom Crnogorski roman mladi pisac Đuro Radosavović naveštava visoku ambiciju uz senku autoironije. Crnogorska književna tradicija mnogo je više pesnička nego prozna, pa se Radosavović poigrava sa idejom da je, eto, baš on napisao roman koji već u naslovu može da nosi adjektiv crnogorski. Nakon čitanja romana, međutim, svesni smo da je njegova crnogorskost i tematska i jezička i antropološka, ako se može tako reći. Bez potrebe da bilo kome dokazuje da je Crnogorac, bez sklonosti da iz te pripadnosti izvlači bilo ponos bilo stid, Radosavović od onog što je najviše njegovo kreira odličnu književnost, ukorenjenu u širu tradiciju južnoslovenske literature, ali bez epigonstva. On se bavi umetnošću, a ne identitetskom politikom, pa je njegov roman zaista i crnogorski i roman.“

Muharem Bazdulj

„Crnogorski roman Đura Radosavovića je knjiga koju ćete zavoljeti i prije nego što to shvatite. Razoran i duhovit, ovaj roman ulazi u neke tamne zone na način koji osvjetljava mnogo širu sliku. To je svijet u kome ništa nije onako kako izgleda, svijet beskrajnih reverzija, ali Radosavović je uspio da bude i više nego dobar i pouzdan vodič čitaocu… Dirljiv koliko i uznemirujući, duhovit koliko i nemilosrdan… Prije svega dobro napisan, roman donosi jedan osoben humor koji autor majstorski približava i onim čitaocima koji nemaju sva ‘nužna predznanja’. Hitac koji zna gdje je krenuo… Pun pogodak u središte stvari.“

Balša Brković

Đuro Radosavović rođen je 1986. u Titogradu, odrastao u Podgorici, živi u Beogradu. Studirao engleski i francuski jezik na Institutu za strane jezike u Podgorici. Dobitnik je nagrade Francuskog kulturnog centra za kratkometražni film prikazan na 61. filmskom festivalu u Kanu 2008. godine. Objavio roman Budva, bagra i blud (2011). Već četiri godine za podgoričke Vijesti piše satiričnu kolumnu „Kosmos ispod sača“. Preveo je, između ostalih, knjige Antonija Negrija i Majkla Harda, kao i nekoliko bajki za decu. Objavio mnogo kratkih priča, eseja i književnih kritika. Priče su mu prevođene na francuski, engleski i ruski jezik. Traga za korenima reči. Sumnja u realnost, veruje u književnost.