Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji

Kada se govori o 70-im i 80-im godinama 20. stoljeća na području SFRJ, svima pada na pamet novi val s jedne strane ili redovi za kavu i kriza s druge strane, no to je vrijeme otvaranja, vrijeme koje najavljuje promjene, doba kada se sanja demokracija. U tom je vremenu jedna grupa žena odigrala vrlo važnu ulogu ne samo u osvješćivanju prava žena već posredno i u svim drugim promjenama. Ta grupa žena, koju su činile iznimne osobe u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, uvela je pitanje feminizma u javni diskurs te bacila rukavicu u lice ne samo muškim kolegama već i Komunističkoj partiji u cjelini. Te su žene pisale eseje i knjige, postavljale dramske predstave, organizirale skupove, osnivale SOS-telefone te se bavile pravnim i političkim pitanjima. Bile su naše prve aktivistice i utrle su put mnogim kasnijim NGO-organizacijama.

Priču i povijest tih dvadeset uzbudljivih godina u svojoj je studiji spisala mađarska znanstvenica Zsófia Lóránd. Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji povijest je i feminističkoga pokreta i niz osobnih povijesti; to je onaj segment povijesti koji često ostaje neosvijetljen u velikim političkim povijestima. ali bez njega je zapravo nemoguće dobiti cjelovitu sliku događaja prije raspada Jugoslavije i ratova koji će uslijediti. Ova knjiga veličanstvena je posveta svim hrabrim ženama koje se ne boje izreći svoje mišljenje i svoje stavove, povijest koja pokazuje kako borba za pravednije i ravnopravnije društvo nikada ne prestaje.

Zsófia Lóránd je intelektualna historičarka feminizma na području državnog socijalizma u Istočnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata. Trenutačno je fellow Marie Curie na Fakultetu za povijest Sveučilišta u Cambridgeu. Njena knjiga Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji (The Feminist Challenge to the Socialist State in Yugoslavia) objavljena je na engleskome 2018. Stekavši doktorat na Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, radila je u Institutu Europskog sveučilišta u Firenci i Lichtenberg-Kollegu u Göttingenu. Objavljivala je članke o povijesti feminističke političke misli u Hrvatskoj i Srbiji nakon 1991. te o problemima izostale ženske perspektive u nacionalističkom komemoriranju mađarske povijesti, a njezino sadašnje istraživanje bavi se nasljeđem međuratnog feminizma u Mađarskoj, DDR-u i Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Osam je godina radila na SOS-liniji za pomoć kao volonterka i savjetnica na području obiteljskog nasilja.