Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici

Helenističkim razdobljem antičke filozofije dominirale su tri škole: epikurovska, stoička i skeptička. Iako su u tom razdoblju djelovali i nastavljači Platonove misli te Aristotelovi nasljednici, oni se nisu posebno isticali uključivanjem u filozofske rasprave koje su obilježile helenističko razdoblje. Spomenute tri škole, naprotiv, crpile su filozofijsku životnost iz tih rasprava, što je pridonijelo njihovom dugom vijeku. Utjecaj tih škola na antičku, pa i kasniju kulturu i društvo bio je golem, a one su odigrale važnu ulogu i u formiranju novovjekovne filozofije.

Ova zbirka pruža pregledan uvid u osnovne pravce i probleme helenističke filozofije. Jednu skupinu čine tekstovi uvodnog karaktera: osim općeg pregleda helenističkih filozofskih škola i stavova, tekstovi iz te skupine čitatelje upoznaju s osnovnim postavkama epikurovske fizike, psihologije i etike, te stoičke logike, fizike, psihologije i etike. Ostali tekstovi naprednijeg su karaktera i raspravljaju o nekim specifičnim temama, kao što su epikurovska teorija percepcije i filozofija jezika, te stoička epistemologija, metafizika i problemi determinizma. Tri teksta posvećena antičkom skepticizmu bave se značajkama akademijskog skepticizma te opsegom i implikacijama suzdržavanja od suda u pironizmu.

Pregled sadržaja: J. Brunschwig i D. Sedley: Helenistička filozofija, G. Striker: Epikur o istinitosti čulnih utisaka, J. Brunschwig: Epikur i problem privatnog jezika, D. Sedley: Epikurovska fizika, J. Annas: Epikurovska psihologija, M. Erler i M. Schofield: Epikurovska etika, M. Frede: Stoici i skeptici o jasnim i razgovijetnim utiscima, A. A. Long: Jezik i misao u stoicizmu, S. Bobzien: Stoička logika, R. B. Todd: Monizam i imanencija: temelji stoičke filozofije, A. A. Long: Duša i tijelo u stoicizmu, D. Frede: Stoički determinizam, B. Inwood i P. Donini: Stoička etika, G. Striker: Skeptičke strategije, M. Frede: Skeptikova vjerovanja, M. Burnyeat: Može li skeptik živjeti svoj skepticizam?