Postjugoslavenska književnost?

Pred vama je zbirka šezdesetak književnokritičkih tekstova i nekoliko eseja objavljivanih tijekom proteklih 4–5 „predkriznih“ i „kriznih“ godina uglavnom u domaćim medijima (Zarez, Quorum, Booksa.hr, 3. program Hrvatskoga radija…). Književne kritike donose sustavan prikaz „postjugoslavenske“ (prvenstveno hrvatske, srbijanske i crnogorske) prozne produkcije. Opsegom nadilaze uobičajenu formu „novinske kritike“ a interpretaciju i analizu odabranih naslova poduzimaju primarno u „ideološkom ključu“, istražujući mehanizme kojima se dominantni obrasci društvene, političke i ekonomske zbilje upisuju u tekst, i to ne samo na njegovoj sadržajnoj ravni, nego i na razinama književnih postupaka, narativne ekonomije ili leksičke selekcije.

Knjiga također pokušava revalorizirati u nas ustaljena razumijevanja postmodernizma kao prevladane poetike i, šire, književnoga teksta kao artefakta kojemu možemo pristupiti ne osvrćući se na njegov društveni kontekst.

Ovdje pokriveno razdoblje od 2008. do 2012. posljednji je, ili jedan od posljednjih činova dugogodišnje distorzije javne reprezentacije književnosti u Hrvatskoj, koja je iz srednje medijske struje skoro u potpunosti eliminirala žanr književne kritike, prepustivši književnost logici spektakularizacije; posve u skladu sa širim rekonfiguracijama medijskoga polja, uostalom. Utrnuće popularnije pisane, “pristupačnije” kritike u najtiražnijim novinama i magazinima nije, međutim, značilo “smrt kritike” en generale, kao što su neki požurili ustvrditi, preuzimajući implicitno tabloidne obrasce konstrukcije socijalne zbilje kao konačni kriterij “života” i “smrti” jednoga žanra.

Koliko god popularno i “prohodno” pisali, ako ste prisiljeni svoje kritike objavljivati u časopisima, emisijama i na sajtovima lišenima distribucijske, marketinške i bilo kakve druge infrastrukture za pristup “širem čitalačkom krugu” – a prisiljeni ste, među ostalim, i zbog toga što oni koji taj pristup imaju više “ne drže” rubrike posvećene kulturi, a kamoli kritici – onda vam reader friendly pismo neće osobito pomoći.

Boris Postnikov rođen je 1979. u Splitu. Živi u Zagrebu. Glavni je urednik dvotjednika Zarez. Književne kritike, eseje i društvene komentare objavljuje u brojnim regionalnim medijima. Ovo mu je prva knjiga.