-
-
-
-
Časovi čitanja: školski časovi održani u Užičkoj gimnaziji u okviru festivala Na pola puta
909,00 din.909,00 din.× -
Rod, modernost i emancipacija : uredničke politike u časopisima "Žena" (1911-1914) i "The Freewoman" (1911-1912)
1.140,00 din.1.140,00 din.× -
-
-
Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije : Kneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839-1858)
2.838,00 din.5.676,00 din.× -
-
Put u Kongo
934,00 din.
|
Godine 1926. proslavljeni nobelovac Andre Žid krenuo je na veliki put, sa namerom da obiđe zemlje Francuske Ekvatorijalne Afrike. Od ušća reke Kongo do jezera Čad, putovao je u društvu bliskog prijatelja Marka Alegrea, koji je kamerom zabeležio sve ono što je Žid rečima dočarao.
Takođe, fotografijama je dokumentovao ovaj putopisni dnevnik objavljen u Galimaru po njegovom povratku u Francusku, 1927. Ovaj putopis je još jedna iskrena i beskompromisna knjiga Andrea Žida, u kojoj nam pisac otkriva duh vremena, mentalitet društva suočenog sa svim nepravdama i surovim istinama o eksploataciji ljudi i prirodnih bogatstava.
Između začuđenosti pred divljom prirodom i ogorčenosti nad sudbinom lokalnog sta-novništva, Žid ovim delom podiže jednu od prvih optužnica protiv kolonijalizma, britku, kratku, ali i danas i te kako umetnički vrednu.
Andre Žid (1869–1951) i danas važi za jednog od najznačajnijih francuskih pisaca i najprovokativnijih evropskih intelektualaca XX veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost, 1947. U svojim delima, bilo da je reč o esejima (Koridon), kritikama, putopisima (Put u Kongo; Povratak iz Čada), dnevničkim beleškama ili o romanima (Podrumi Vatikana, Kovači lažnog novca), suočavao je tadašnje društvo sa ključnim pitanjima morala, religioznosti, seksualnosti i politike.
Tridesetih godina XX veka, kao simpatizer komunista dobio je poziv od Udruženja književnika Sovjetskog saveza da govori na sahrani Maksima Gorkog, a potom da sa piscima obilazi sovjetske zemlje. Suočen sa cenzurom svoga govora, razočaran statusom kulture u komunističkoj zemlji i Oktobarskom revolucijom, Žid se u svojoj knjizi Povratak iz SSSR-a (1936) potpuno okreće od ovakvih političkih ideja i stavova. Nakon njegove smrti Vatikan je čitav Židov opus stavio na listu zabranjenih dela.